Zašto u Hrvatskoj raste inflacija?

Damir Novotny za početak je iznio definiciju ekonomskog termina inflacije.

"Inflacija je po definiciji kada je određena količina novca u kućanstvima u potrazi za određenom količinom robe. Tu se uspostavlja ravnoteža između ponude i potražnje; ako je ponuda slaba, stopa inflacije i cijene će rasti. Ako su potrošači spremni trošiti, uz rastuće plaće, logično je da su spremni velik dio dohotka dati na potrošnju, bez obzira na cijene", kaže naš gost pa navodi i detalje mehanizama koji su na snazi kada je riječ o porastu cijena.

"Taj mehanizam stalne utrke između rasta cijena, koje u proračun donose više prihoda pa Vlada to raspoređuje na razne socijalne grupe i time povećava njihovu kupovnu moć, se nastavlja. U Hrvatskoj strukturni problemi utječu na inflaciju; nemate dovoljno robe, recimo - cijene svinjskog mesa unatoč slabe domaće proizvodnje su pale zato što je velika proizvodnja na europskom tržištu. Pala je cijena maslaca jer nema potražnje, recimo", dodaje Novotny.

Međutim, ekonomski analitičar dodaje kako postoji nekoliko aspekata tog fenomena, a nisu svi isključivo ekonomski.

"Postoji nekoliko slojeva izvorišta ovog fenomena. Vlada stalnim intervencijama potiče osjećaj da će nas uvijek zaštiti od rasta cijena. Time šalje signal da će uvijek reagirati ako cijene rastu. Tržišni mehanizam je takav da, ako cijene rastu, potrošnja mora pasti pa će i cijene pasti te će se uspostaviti ravnoteža na nižoj razini cijena."

Dodaje:

"U ovom trenutku na to utječu Vladine politike, fiskalna politika koja šalje puno novca na tržište, turizam... To su ti aspekti koji utječu na stalni rast cijena. Imamo i kulturološki aspekt, a to su sklonosti potrošnje. Postoje razna istraživanja koja govore o tome da su stanovnici regije jugoistočne Europe, sve do Grčke, skloniji potrošnji od recimo Češke, nordijskih zemalja."

"Kulturološke navike su da se ne idu svaki dan u kafiće. Turizam ostavlja dosta slobodnog vremena; kratka turistička sezona akumulira dosta dohodaka koji se mogu trošiti izvan turističke sezone. Zbog svih tih aspekata cijene rastu, a ponuda je slaba. Hrvatska nema dovoljno proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje", kaže Novotny.

Pa ipak, Novotny smatra da bi hrvatska ekonomija bila u još gorem položaju da nije pristupila eurozoni

"Da Hrvatska nije pristupila eurozoni, inflacija bi bila još viša, kao u Srbiji, kao u Rumunjskoj. U istočnoj Europi je ponuda slaba, nema je dovoljno na tržištu. Pogledajte Mađarsku. Tako je i u Rumunjskoj. Poljska recimo nema inflaciju iako nije u eurozoni. Moramo reći da je Europska središnja banka tim svojim mjerama ipak uspjela zaustaviti snažan rast cijena u proteklih nekoliko godina, to se sada kreće oko dva posto, to je prihvatljivo. Ovaj umjeren rast cijena je dobar za ekonomiju, ali on se vrlo brzo može pretvoriti u hiperinflaciju koja je vrlo štetna za ekonomiju", zaključuje Damir Novotny.